Lauga a le Taitaifono o le Komiti o le Ie Samoa, Afioga Mulipola Anarosa Ale Molioo Mo le Fuataga o le IE SAMOA ma le Faaaliga o SIAPO Faia ile Don Bosco Hall – Salelologa Ile Aso 7 o Me, 2024

Susu o lau susuga i le taitai o le sauniga: Reverend Mose Malaga (Faafeagaia o le
Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Samoa – Salailua)
Afifio Minisita o le Kapeneta, Afifio sui o Malo mai fafo.
Susu Faauluuluga o Matagaluega ma Faalapotopotoga a le Malo, Pisinisi ma Vaega
Tumaoti
Afifio le Taitaifono ma sui o Fono Faavae o Itumalo o le motu i Savaii nei
Le paia ma le mamalu o le auvalaaulia
Afifio Samoa ua potopoto, o matuauu, o le au see papa ma tina uma o Samoa

O lea ua memea faalau’ie laulelei tapenaga o le taeao ma le aso. Ua mae’a ona
momoli lapalapa o mālo i lo tatou va tapuia ma le Tapa’au Sili i le Lagi sa fofogaina e
le Susuga ile Faafeagaiga. Faafetai tele i lau susuga ile faafeagaiga mo le
faamalosia’u, ao se fafagu mo le mamalu ua afifio nei.
O paia ma mamalu ua malu tauee ai le afifio o Samoa ua potopoto, ma ua poto ai
moli i Futiafu e tasi i lenei aso, o le vaa lava e faaufi gatā, ae o le i’a foi mai moana ua
uma ona ‘aīsa. Tulouna ia Tulouna lava.
O le asō e taualuga ai le polokalame mo le Faamanatuina o le Aso Faapitoa mo Tina o
Samoa 2024 e ala i le “Polokalame o le Fuataga o le Ie Samoa ma le Faaaliga o Siapo
2024”, i le Autu : “IA FUTIAFU E TASI MO AVANOA TUTUSA”.
O le Fuataga o le Ie Samoa ma le Faaaliga o Siapo, o se taumafaiga a le Malo o loo
unaia ai le lalagaina o Measina a lo tatou atunuu, o le Ie Samoa ma le gaosiaina o le
Siapo. Ua silia ma le 30 tausaga talu ona faatinoina e tina ma tamaitai Samoa le
lalagaina o le Ie Samoa peitai faatoa aloaia o se polokalame tuliloa i lalo o le
Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Atinae o Nuu, Afioaga ma Agafesootai ile tausaga e
2003 seia oo mai lava ile taimi lenei.
P.O Box 872 Apia, SAMOA
Telephone – (685) 277 52 / 277 53 / 277 54
Fax – (685) 236 39
Website – www.mwcsd.gov.ws

Please address all correspondence
to the Chief Executive Officer
Our Ref:
Your Ref:

GOVERNMENT OF SAMOA

Ministry of Women, Community & Social Development

E le o toe faigofie ona unaia atinae a le Malo aemaise lava i lenei Measina ina ia
mautinoa e mafai ona faaauauina ma e lelei atoatoa, ona ua tele o luitau ua feagai
ai i nei ona po. O nisi o luitau e aofia ai le aveesea o le lagolago o le tele o Falelalaga
na resitala ile Polokalame ma tuliloa e le Matagaluega o Tina ma Tamaitai ona ua tele
tina matutua ua le gafatia ona toe lalagaina le ie Samoa i ona tosi faatulafonoina ile
“Tulafono Faatonutonu o Mea Samoa Faa- Anamua (Ie Toga) 2013”.
Peitai, o le tatou ie Samoa, ua tulaga ese ai lava Samoa i saofaiga uma a le Itulagi ma
le lalolagi, ona o lona tulaga maoae e le gata i le gaosiga, ae o lona faaaogaina –
aua e amata mai lava i le pepe e oo i le tagata matua, e aoga iai le ie. E lē
faatuaoiina foi ni ie mo alii ma tamaitai, poo le tulaga o se tagata. O le faatinoga foi o
lona lalagaina ma le gaosiga, o lea ua faisao uma iai aiga i ona itutino uma, e le gata i
alii ae o tamaitai, seia oo lava i alo ma fanau, e tafa pe a lautele le tosi, fafaga pe a
valavala le matā lālāga, ma tulituli matāgau le ufi a le tamaitai, e lepa i le foe ae
mapu i le too, e tusa o le fua ua uma ona tapena ai lona lalagaina, seia mae’a ma
matagofie mo le faaleleina.
O le faaaogaina foi o le Ie, ua le gata i le maualuga o faaaloaloga a le atunuu ma
lona tumutumuga i maliu, saofai, faaipoipoga ma aso fanau, ae e pei lava o le satauro
o Keriso, o le ie foi, ua toatele pagota ua ola ai. O vaega ia, ma o itu foi ia, na mafua
ai ona avea le tatou Ie Samoa o se punaoa, ua talia ma amanaia aloaia e Malo
Aufaatasi, e ala i le UNESCO ma lo tatou malo, o se punaoa ma se meafaitino anagata
ma e ao ina puipuia mo le lumanai.
O le Ie Samoa foi, ua avea ma alagaoa i le toatele o tamaitai o le atunuu, e pei foi o i
latou ua faamanuiana i lenei aso, iā latou tupe faameaalofa ua tapenaina e le tatou
Malo. O nei lava tupe faameaalofa, e le o le tau lea o le ie, ae ua o se faailoga e tali
atu ai lo outou gapatia ma le fitaituga, e unaia ma lagolago lenei polokalame a le
Malo. O le faamoemoe maualuga, ia gafataulima le lalagaina o le Ie Samoa, ma
unaia malosi le lalagaina o le Ie numera tasi, numera lua ma le numera tolu, faatasi ai
ma le gaosiga o siapo. O le ala lea ua le avea ai e le Malo a tatou ie, ae uma lava
ona e toe susu lea ma oe e faaaoga i sou faalavelave pe faatau foi mo se seleni
faaopoopo mo le gafataulimaina o fuafuaga a le aiga.
O le āfuaga lea o taumafaiga a le malo, e tauala atu ile Komiti Faufautua o le Ie
Samoa ma le Matagaluega e faamalosia le unaia o lenei Polokalame o le “Fuataga o
le Ie Samoa ma le Faaaliga o Siapo” i le 21 tausaga talu ai.
O le aoga o le ie i le tamaoaiga o aiga, Ekalesia ma afioaga, e le toe tau fesiligia. Ua
maua taavale, fausia fale tioata, totogi pili o aoga a alo ma fanau, gafatia fuafuaga
tau tupe a aiga i tupe e maua mai ia outou Ie Samoa.
Mo lenei Fuataga o ie Samoa ma Faaaliga o Siapo, e moni ai upu e fai i le lalagaina o
lenei Measina “O lea ua faamau fausa” o galuega alofiaao o tina ma tamaitai aua ua

‘ae manuia le faatamasoaliiga ile limalimaina o ie o le malo sa outou gapatia ai.
Faamalo le se’e, faamalo le limalima. Sā ō, Sā ō Fa’alā ua lelei!. Ou te faafetaia ai le
galuega mae’ae’a a matuauu ma le auseepapa o Falelalaga uma o le atunuu o loo
lagolagoina pea lenei atinae taua.
Mo Tina uma o Samoa, ua tatou aga atu i le faamanatuina o lo outou Aso Sā Faapitoa.
Ia manatua pea la outou āūliga. O la outou tautua i soo se vaega, ma la outou
lagolago, e pei ona tatou molimauina i lenei aso.
Ona ou faapea atu ai lea, ia manuia tele lo le taualugaina o le Polokalame o le Ie
Samoa ma Siapo ma le Faamanatuina o le Aso faapitoa o Tina uma o Samoa mo le
motu tele i Savaii nei. Ia saga faamalosia pea outou e faatino measili mo le viiga o le
Atua, ae o le manuia mo tagata uma.

Soifua ma ia manuia.