GRADUATION SPEECH – HON. FIAME DR. NAOMI MATAAFA PRIME MINISTER OF SAMOA

Lau Susuga i le Ta’ita’i o le Sauniga, Rev. Tupu Selu,
Lau Afioga i le Ao o le Iunivesite, Tuimaleali’ifano Va’aletoa Suālauvī II.
O le Ao Mamalu o le Mālō o Samoa,
Minisitā o le Kapeneta,
Sui Mamalu o le Palemene,
Ta’ita’ifono ma le Fono Fa’atonu o le Iunivesite Aoao o Samoa,
Sui o Mālō mai Fafo,
Fa’auluuluga o Matāgaluega ma Fa’alapotopotoga Tumā’oti a le Mālō,
Pule Sili o le Iunivesite ma le ma’ave ‘ese’ese o le Iunivesete Aoao o Samoa,
Samoa ua potopoto,
Ali’i ma Tama’ita’i,
O le a fatimagalo ia le ava nai Taga, i le pa’ia o Samoa ua potopoto. I le afifio o
Tama ma ‘Āiga, ‘Āiga ma Tama, le usoga a Pule ma Tumua, Ituau ma Ālataua, ‘Āiga
i le Tai ma le Va’a o Fonotī. Ae a le tapua’i maimoa mai a le Faleagafulu, iā Sua ma
le Vaifanua, Fofō ma Āitulagi, Ituau ma Ālataua, Sa’ole ma Saleaumua ma le Launiu
na saelua, Fa’atui o le Motu, To’oto’o o le Faleula ma Tama a le Manu’atele. O pa’ia
na o le tatou taeao ma le aso, o lea ua malu maunu ai le fogātia ma paū ai le
Papaigalagala nei.
O le mea lea ou te se’e lili’a ai ma ou fa’apoipoi lā’au tu vanu auā e faigatā le pa’ia
ua aofia. Ae magalo ia se tautalaga ona ua ao Samoa i le talalelei.
E le’o toe po malaē o le tausaga lenei ua atoa i ai le 40 Tausaga o le tatou Iunivesite
Aoao o Samoa. Patipati mai mo lenei matāti’a ua ausia e le tatou Iunivesite.

Ua manino fo’i au o fala i le tala fa’asolopito o le tatou Iunivesite Aoao o Samoa
mai le 1984 se’ia o’o mai i le 2024, i le paketi $5 se’ia o’o mai i le paketi $30
Miliona. I le na’o le polokalame o le Tausaga Fa’avae, se’ia o’o mai le 100 ma ona
tupu polokalame fa’alea’oa’oga ua i ai nei. I le na’o le 45 tama ma teine ā’oga se’ia
o’o mai i le 3,000 ma ona tupu i le taimi nei, ae e lē sili atu i le 20 le aufaigaluega a
le Iunivesite a’o lenei ua silia ma le 300.
A toe manatu i le afuaga o lenei atina’e mai le 1984, e le’i faigofie. I fa’amaumauga
a le tatou Iunivesite, o le aofa’i o i latou ua fa’au’u ma maua fa’ailoga mai le tatou
Iunivesite Aoao o Samoa mai le 1984 se’ia o’o mai i le fa’au’uga iā Tesema 2023, e
25,647.
Fa’amata e to’atele fa’apea pe ana leai se tatou Iunivesite Aoao o Samoa?
O le ‘upu moni, e lē o’o i se numera fa’apea auā e utiuti avanoa e ō ai fanau a Samoa
e a’o’oga i Iunivesite i fafo. O le mea lea, e ao ai ona tatou mitamita i le tatou
Iunivesite Aoao o Samoa.
O lea ua ofi i fa’alāgāmaea a Iunivesite aloā’ia o le Pasefika. Ua amana’ia ana
polokalame, o ana Faiā’oga ma le Pulega ae le gata i lea ua amana’ia tama ma teine
sa a’otauina i totonu o le Iunivesite Aoao o Samoa, ma faigofie ai ona ulufale atu i
Polokalame Tikerī i Niu Sila, Ausetalia, Amerika ma Europa.
E ao ona fa’amanatu i alo ma fanau aemaise mātua. E lē taugofie a’oa’oga Fa’a –
Iunivesite i nei aso. Ua lē ‘asa lava se tausaga ma se fa’aseā a mātua i le taugatā o
piliā’oga a le Iunivesite.
Ae mo le silafia ua savalia ma le 10 tausaga e le’i si’itia lava piliā’oga a le tatou
Iunivesite ma o le tau o le pili o le Kuata e tasi i le tatou Iunivesite, o le tau lenā o le
pepa e tasi i le Iunivesite o le Pasefika (U.S.P.).
Fai mai o le aso ma le filiga, o le aso fo’i ma le mata’igātila. E tele fo’i aso ae e lē
lauaso, peita’i o le aso lenei o le aso o le seleselega. Fai mai o fua lava na e lūlū, e
te toe seleseleina. O au galuega fo’i sa fa’atino, lea ua fua mai i le asō.

O aso fa’apenei e fa’a’osofia ai lagona o le fa’afetai ma le fiafia. E va’aia ai le
suāmalie o le maligiligi mālie ifo o loimata o le matua ua fa’amalieina lana tapuā’iga.
O lagona fa’agae’etia e taulāmua ai le fa’afetai i le Atua auā o Ia o le punāvai o le
malamalama, o le poto, o le malosi ma le atamai. Fa’afetai ua tali fa’aaliali mai le
Atua i le tautigā ma le taumafai a le fanau, i tatalo lē leoa a mātua aemaise le
tapuā’iga a ‘āiga. O lagona o le fiafia ona ua tau lau o le fa’amoemoe, ua i’u manuia
le taumafai. Ua fa’afiafiaina mātua auā o lea o le a sauni e su’e se galuega e
fesoasoani i le tausiga o ‘āiga aemaise le fa’atinoga o le tautua i le nu’u, le Ekalesia,
ma le atunu’u.
O aso fo’i fa’apenei e va’aia ai loimata o le fa’anoanoa ina ua tagi ūū le fatu ona o
fa’amoemoega ua lē tau lau. O lagona o le lē fiafia, ma le māasiasi. Peita’i e toe oso
fo’i le la. Ia āoga mea e tutupu e toe fuata’ina ai le mafaufau ma toe fa’atonu folau
mo le aga’i i luma. Ia toe timata le ‘upega ma toe taumafai atili ina ia tau lau o le
fa’amoemoe – ina ia uma lau ā’oga, maua lau fasi pepa e maua ai lau galuega pe si’i
ai lou totogi.
Le vasega fa’au’u, Mālō le fai o le faiva. Ia saga’i ane ‘ai o le tai e fai ma le fa’amaoni
lau tautua mo lou ‘āiga, nu’u, Ekalesia ma si o tatou atunu’u.
Ia o le a lē fa’amata fauloaina se fa’amatalaga.
Ona fa’ai’u atu lea o se fa’amatalaga i le Fa’ailoga Tauāloa a le tatou Iunivesite.
I lau Afioga i le Fa’aAo, Sui o le Fono Fa’atonu, le Tama’ita’i Pule ma le
Aufaigaluega a le tatou Iunivesite Aoao.
O ai ea le tagata ua tou manatu mai ai?
Ui o lea, Fa’afetai tele mo la outou fa’aaloalo. O la outou pule lea.
O a’u ‘upu fa’ai’u, fai mai se tasi o Tusitala Amerika o Sydney J Harris:
“O le āoga tāua o le ola a’oa’oina, o le suia lea o fā’ata i fa’amalama”.

Amuia Samoa o lea e i ai lana Iunivesite Aoao e a’otauina ai ana tamafanau, ina ia
fa’aa’upegaina i tomai ma agava’a fa’aneionapo, ina ia ‘aua ne’i pumo’omo’o le
va’ai na’o ia, (e pei o se va’aiga i se fā’ata), ae ia mamao ma taula’i le va’ai i isi (e
pei o se va’aiga mai se fa’amalama), ina ia manuia ‘āiga, nu’u, Ekalesia ma Samoa
nei ma ē luā.