Lauga a le Afioga Palemia – Tausaga Fou, 2019

Ou te mua’i faatalofa ma faatulou atu i le paia o tupu ma e’e o Samoa i ona tulaga faalupelupeina. Paia faale-Malo aua le afifio o le Ao Mamalu o le Malo – Lau Afioga Tuimaleali’ifano Va’aleto’a Sualauvi II ma lau Masiofo. Le Sui Tofia LeMamea Ropati Mualia ma lau Masiofo. Mamalu faalupelupe o le Tafatolu Fefa’atauagai o le Malo – i le Pule Faatonu, Le Faamasinoga ma le Fono Aoao Faitulafono – O paia lava ia faasino i Aiga ma latou Tama, Tulatoa o Aiga ma Faleupolu Tofia, Le Usoga a Tumua ma Puleono i Salafai. Soifua manuia le Tapuaiga a tatou uso a Malo – le Faigamalo a Tutuila ma le Motu Sa. O paia lava ia faasino i le Faleagafulu ma le Nofoamaopu, Faatui ma Tootoo – Ae matua lava le tuu i auauna a le Atua ma le latou faanonogamanū. Paia atoa ia o Samoa o le a faata’alolo.

Ua toe o se aga ona tatou faafeiloa’i atu lea i le Tausaga Fou 2019. E faafetaia ai le alofa tunoa o le Atua ia Samoa e tumau e faavavau.

Ua mae’a malele le Ao Mamalu i le fe’au taumolimoli o le Kirisimasi e autu i le alofa i totonu o aiga, o nu’u ma Ekalesia ma le tatou atunuu. O le alofa lava lea na auina mai ai e le Atua lona alo pele e to’atasi e togiola mo i tatou o le au faatuatua.

Ua faafofoga Samoa i le saunoaga manino a le Minisita o Tupe i le Palemene o Samoa, na ia fa’aalia ai le si’isi’i pea o le tatou tamaoaiga. O le taunu’uga manuia auiluma lenā o galuega ma atina’e ‘ese’ese sa fitāituga ai le Malo, le aufaipisinisi, o faalapotopotoga ‘ese’ese, le au faifaiva, le aufaifaatoaga, tainane le sao o tatou aiga i fafo i le lagolago mai i o latou aiga i Samoa nei, nuu ma Ekalesia aua faalavelave fai. O le latou ma’a lena o lo’o lafo i le faufauina o le tatou Malo. Fa’afetai le tauata’i. Fa’amalo le galulue.

Fa’amalo foi i fesoasoani a tatou pa’aga – Ausetalia, Amerika, Malo o Europa, Iapani, Niu Sila, Saina ma Malo Aufa’atasi. Fa’amalo i lou tou alofa tula’i – sāō fa’alālelei.

E ao ona malama i ulugalu, le mala pito matuiā ua feagai nei ma le lalolagi atoa, e aofia ai ma Samoa – O suiga mata’utia ia o le tau ua i ai nei e aafia uma ai atunu’u uma o le lalolagi. Ae mafua i le vevela o le ea – o le fa’apogai tonu lea o le mau afā i vaega ‘ese’ese o le kelope, liua ai ma ‘ele’ele lafulemu ua mago ma mavaevae i le velasia i la mala, ua le toe ola ai se mutia, mamate ai lafu manu ua galala i le fia aai ma le fia feinu. Ae pe ā timu foi, ua uiga ese le mamafatū, tupu ai ma lologa ma tafega. Ua tupu tele foi afi mumu saesae, ua mu ai vaomatua, o fale ma a’afia ai ola o tagata. Ua le utu le lulu o le mau mafui’e malolosi, fafati ai ma tsunami, ua pepē foi pupu amu ma lamatia ai le maua pea o figota ma taumafa o le sami. O lo’o tupu atili pea le ea vevela, ua amata liu suavai ai mauga aisa tetele i pole i Matu ma Saute na loka mau ai e le Atua le suavai ina ia tutumau ai pea ‘ele’ele matūtū o le foafoaga. O nisi o atunu’u ua usi ta o alatetele i le vevela o le la, ua māgotogoto ai pa’u o ta’avale afi ma pi’imau ai ma se’evae o e savavali i kolosi o magaala, ua lālā solo a’e ai matagā i le alatele le anoano o se’evae ua tatia’i ai ae savavali faamalolosi latou o savavali, ua mu i le tā-usi o alatetele. O le taunu’uga e ono faai’u i ai nei mala maoa’e o le ea vevela, o le si’itia maualuga lea o le suātai e magoto uma ai i le moana sausau atumotu uma tu mafola, ae maise nu’u tu matafaga o Samoa, ma aai tetele o loo tu lata i le sami o Malo tetele. E pei o Lonetona, Uosigitone, Sini ma Aukilani. E leai se atunuu e faasaoina. Ae pito a’afia motu laiti ona o le laiti o latou laufanua toe tu mafola tu lata i le sami o latou atu falega. Mo Samoa, ei lalo uma i le sami tulaga maota ma laoa o nuu uma tu lata i le sami pe a oo ina si’isi’i le suatai, ma taunuu nei uiga ua leva ona mataitu e saienisi. E ao ai ona si’itia uma i uta, o tatou nuu i mea maualuluga. O le itu taua lena o polokalame o auala galue o faagasolo nei e faigofie ai ona faasee i uta i nofoaga maualuluga o tatou tagata i aso ia e o’o mai ai puapuaga.

O loo taulamua ai nei Samoa e finauina faatasi ma Taitai o Malo o le atu Pasefika le talosagaina o Malo mauoloa uma o le lalolagi o loo faapogai i nei mala e si’itia o latou sao i taumafaiga ‘ese’ese tu’ufa’atasi a Malo uma o le lalolagi e pei ona matou sainia ai i le 2015 i Pale, Farani le maliega autasi o gaioiga e faatino e Malo taitasi e fa’asao ai le tatou paneta ma taofi tutu ai le si’itia o le vevela o le kelope i luga atu o le 1.50 Celcius, ia faatino a’o le’i tatou aulia le 2100. E pei ona lipoti mai e le Komiti Faapitoa Tau Suiga o le Tau ua le lava le malosi o ofo a Malo na matou sainia faatasi lenei Maliega Autasi i Pale, e tatau ai ona toe faaopoopo nisi gaioiga faaopoopo fou a Malo uma o le lalolagi. O sao tu’ufa’atasi ia e taofi tūtū ai le toe si’itia o le vevela i luga atu o le 1.50 Celcius faatasi ai ma le faaauau pea o sailiiliga oni tekonolosi fou e mitiia ai le kasa vevela o lo’o ta’amilomilo nei i le vateatea talu mai le 200 tausaga talu ai na faapogai mai atinae tetele sa fai inā ona aso. A lē toe faaopoopoina nisi galuega fou tauofo a Malo seia tau i le 2100, e ono o’o i le 5 pasene tikeli le vevela i le 2100 ma e lē toe mafai ai loa ona taofia le iuga mautinoa ogaoga o le si’itia maualuga lea o le suatai ma a’afia ai loa le ola o a tatou fanau ma a latou foi fanau.

E mo’omia ai le tatou tau fai tutu faatasi o vaega ‘ese’ese uma o le tatou atunu’u, ina ia totō laau ma taofia le toe so’ona ta faatautala o le vaomatua. Pe a pa’ū se laau, ia toe totō vave nisi laau e suia ai. Ia tu’u itiitia foi ma le tatou so’ona toe fa’aaoga o suau’u tiso, ma penisini, o lo’o faapogai i le gaosia o kasa oona nei o loo faapogai ai le vevela o le ea. Ae ia tatou faalagolago tasi i le malosi o le la, faapea le suavai, ma le matagi agi ma isi mau auala ‘ese’ese ua i ai nei e gaosi ai le malosi tau eletise e lē si’itia ai se vevela o le ea. Pe a matau mai o le faapogai lea o le mau atinae a le tatou Malo o loo fai nei e unaia ai le malosi tau eletise mai le la, le suavai, ma le matagi agi ina ia taofia ai le toe faalagolago i suau’u tiso ma penisini. I mea uma e tatau ona tatou faia, e matuā mo’omia ai seleni ma le tomai e faatino ai galuega faapea, tekonolosi faaneionapo ‘ese’ese e faatino ai le tatou sao. E mo’omia ai le lagolago malosi a tatou paaga poo ai lava, ae poo fea foi le itu lalolagi e agai mai ai, ia tatou talia pea ma le agaga faafetai, ae maise vaega ‘ese’ese o le tatou atunu’u – e pei o Ta’ita’i o le Malo, o Ta’ita’i o Ekalesia, o Ta’ita’i o nu’u ma faalapotopotoga ‘ese’ese, o Ta’ita’i o autalavou ma fanau a’oga tatou te unaia faatasi le totōina o laau, le taofia o le tatu’u faatautala o laau po’o le faatupu o afi e mu ai laau o loo mitiia nei kasa oona e o latou laulaau ae puaina mai i fafo le okesene o lo’o tatou maua ai le manava ola.
Ua tutupu ma ua tatou molimauina nei mala matuia i Samoa. O afā ma lologa, o solo, o la mala ma ea vevela, o mafui’e ma tsunami, ae a le mu o le vaomatua i Salafai. E faateteleina ma si’isi’i pea le malosi uiga ese o suiga nei o le tau i le agai atu i le lumana’i – o molimau ola mai a saienisi o loo matauina aga o le tau fesuisuia’i e agai i luga le malolosi ma le matuiā. O mea tugā ia tatou te ave i ai le faataua nai lo le faamaimau o le tatou malosi i uiga vaivai masani o le soifua, o le fela’ula’ua’i o tala fatu, o le feinoinoa’i ma le tete’e i taumafaiga ma atina’e taua o loo fai e lou tou Malo.

Pe a toe tomanatu i nei mala ua falute mai, ua toe agai ai manatu i uiga loloto o upu faasino i le “laau o le ola” i le Tusi o Talatu’u o le foafoaga. O se lapataiga ogaoga na i ai lava mai le Amataga i upu manino faafaataoto a le Atua o le foafoaga o le ki atoa o le faatumau o le soifua fiafia Filemu ma le saogalemu faaauau i parataiso – o le faasinomaga i le sao o le o le “laau o le ola”. Ua tatou malamalama lelei i le faapogai o suiga matautia o le tau, ua tatou iloa foi aafiaga matautia i lo tatou soifua, o nei suiga matuia, ua tatou iloa foi fofo o nei mala faatupu i fale. Toe pau le mea e ao ona fai o le tula’i mai oni Taitai o Malo uma o le lalolagi o loo i ai le vaaiga mamao, ma le lototele e faatino ai gaioiga tatau, e tatau ona faatino loa lava i le taimi nei. E leai seisi taimi. E tatau ona fai loa i le taimi nei. Ua tutupu foi nei mala uma i Samoa ma o loo aga’iga’i pea i luma le malolosi matuiā o nei mala o foufou mai pe a tuai tele gaoioiga lavea’i a atunuu uma o le lalolagi.

O le asō i le 6:00 i le afiafi e amata ai sauniga o le Vaiaso o Anapogi ma Talosaga – Mo Samoa uma. O le manulauti o ia sauniga, ia taiala le Atua i le tatou folauga ia sao ma uli i lenei tausaga fou. O loo ta’imua ai Ta’ita’i o le Fono a Ekalesia So’ofa’atasi. O loo sisila foi le Atua e afio i le mea lilo i le tatou anapogi faatasi o lo’o amata mea ai ana auauna faau’uina. Ae tomua i faaaliga o mea faapāpā e pei ona faasilasilaina faalaua’itele, e amata i le uma ai o la’u tautalaga lenei – O se faiga fa’aauau mo nei ma tausaga fou uma o le lumana’i o se sauniga faafiafia lea mo fanau a Samoa. O se sauniga foi ua tatau ma onomea tatou te faafeiloa’i atu ai i le fotua’i mai o ataata o malama o le aso fou, ona o Samoa o le ulua’i atunuu lea o le lalolagi atoa, e mua’i oso a’e ai ave o le la o le uluai aso o le tausaga fou ona faasolosolo atu ai lava lea ona suluia faasolosolo atunuu uma o le lalolagi ma goto ifo ai i Amerika Samoa. O le faatulagaina fou lea ua i ai nei le amata faitauga o itula uma o aso taitasi o le lalolagi – Na afua i le ulua’i aso na tatou eueua ane ai i le iofi le laina o le faatulagaina o aso o le lalolagi (International Date Line) ina ia faataoto i le va o Aleipata ma Amerika Samoa. Na amata oso ai le la o le aso fou faalelalolagi faava-o-malo i Samoa nei, ae goto i Amerika Samoa.
Manuia tele lenei Tausaga Fou 2019.
SOIFUA.